« Rujan 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
POVIJEST OSNOVNE ŠKOLE MURTERSKI ŠKOJI MURTER
Muška pučka škola Murter-Betina utemeljena je 1844. godine. Službeni list Kraljevine Dalmacije Il Manuale provinciale della Dalmazia u Zadru za 1845. godinu, na stranici 228., donosi podatak da je te godine 1844./45. osnovana Muška pučka škola Murter-Betina i da je njen upravitelj i kateheta Bartolomeo Dongivin. Ne navodi se u kojem se od dva navedena mjesta nastava održavala. Po svoj prilici nastava se održavala u krugu župne kuće, u prostorijama jedne od bratovština. Program nastave je nesumnjivo obuhvaćao vjerski odgoj, čitanje, pisanje i račun. Potvrde da je škola u to vrijeme djelovala nalazimo u novinama La Dalmazia 1845-1847., La Gazzeta di Zara 1845.-1847., te ponovno u službenom listu Manuale provinciale della Dalmazia za 1856. godinu. Vrijedi napomenuti da su od murtersko-betinske pučke škole na šibenskom području starije samo škole u gradu Šibeniku i u Skradinu.
Do znatnog pomaka u razvoju školstva na našem području dolazi pobjedom narodnjaka 1856. godine na općinskim izborima u Općini Tisno. Narodnjaci su odmah na prvoj sjednici donijeli odluku da će se rasprave voditi «na naški», dakle na hrvatskom, a ne na talijanskom jeziku kao do tada. Iste godine otvara se pučka škola u Tisnome, a 1864. u Vodicama, koje su tada bile u sastavu tišnjanske općine. U školskoj godini 1870./71. na otoku Murteru rade već četiri pučke škole od kojih tri za dječake i jedna za djevojčice, ukupno 460 učenika. Godine 1872. Pučka škola Murter-Betina je imala 74 učenika.
Mještani Murtera 1878. godine zajedničkim radom sagradili su za tadašnje prilike vrlo reprezentativnu školsku zgradu. U toj se zgradi organizira četverogodišnja, a zatim i šestogodišnja škola za dječake i djevojčice. Valja napomenuti da su u početku djevojčice išle u posebne razrede. Početkom trećeg desetljeća 20. stoljeća godina u tadašnjoj četverogodišnjoj osnovnoj školi učitelji su bili Filomena Fulgosi, Pavica Fulgosi, Darinka Matković, Dušan i Ivanka Pelicarić. U Područnom odjelu Betina u to vrijeme su učitelji Anka Čobanov, Anka Lonza, Antica Kaleb i poznati književnik Vjekoslav Kaleb. U školskoj godini 1940./41. učitelji u murterskoj školi su Katica Mileta, Dragoslava Juraga, Marija Safret, Marijan Mileta i Marija Adum, dok su u područnom odjelu Betina učitelji bili Mirko Kokić, Nevenka Kokić i Iva Tolić. Mnoga su djeca, tada i kasnije, morala odustajati od školovanja već nakon 1. ili 2. razreda, jer su morala pomagati roditeljima u obrađivanju zemlje.
Početkom II. svjetskog rata Dalmaciju, pa tako i Murter, okupirali su talijanski fašisti. Oni su u Murteru otvorili školu na talijanskom jeziku. Međutim već u jesen 1944. godine, odmah nakon oslobođenja, počinje raditi redovna škola na hrvatskom jeziku, koju pohađa 292 učenika. Učitelji su Izidor Juraga i Matija Ježina.
Nakon II. svjetskog rata 1948. godine mještani Murtera su tijekom ljeta sagradili dvije učionice, zbornicu i tajništvo, čime su stvoreni prostorni uvjeti da do tada šestogodišnja škola preraste u sedmogodišnju. Školu su tada pohađali učenici iz sva četiri mjesta na otoku, dakle, pored Murtera iz Betine, Tisnoga i Jezera. U školskoj godini 1949./50. Osnovnu školu Murter pohađao je 381 učenik, a njen područni odjel u Betini od 1. do 4. razreda 109 učenika. Krajem 50-tih godina prošlog stoljeća murterska škola od sedmogodišnje prerasta u osmogodišnju. U školskoj godini 1969./70. osnovna škola Murter ima 265 učenika, a njen odjel u Betini od 1. do 4. razreda 48 učenika.
Pedesetih godina prošlog stoljeća u Murteru je osnovana Škola učenika u privredi koja je djelovala u večernjim satima u prostorima osnovne škole. Nju su pohađali ne samo učenici s otoka Murtera, već i iz okolnih priobalnih mjesta i Ravnih kotara. Ta škola je tijekom nekoliko godina obrazovala više generacija vrsnih brodograditelja, tokara, mehaničara, električara i stolara. Na žalost stanovnika otoka Murtera, 60-tih godina su tadašnje prosvjetne vlasti ukinule školu.
Školska zgrada, nakon što je 109 godina omogućavala uspješan odgojno-obrazovni rad, stradala je u požaru 1987. godine. Nastava se uz velike poteškoće za učenike iz Murtera i Betine organizirala u Osnovnoj školi Tisno. Nastojanjem stanovnika Murtera i Betine sagrađen je prva faza nove školske zgrade u koju su učenici uselili 1990. godine. Škola je tada imala 7 učionica, s time da su dvije učionice spojene u jedan prostor za športsku dvoranu, a zbornica je stvorena od dva kabineta. Uprava i tajništvo su također zauzeli kabinete, a knjižnica i prostorija za pedagoga smješteni su u prostor buduće garderobe. Tako improviziran prostor je u mnogome ograničavao suvremeniji i učinkovitiji nastavni rad. Stoga je nužno trebalo prići izgradnji druge faze škole što nije išlo lako s obzirom da je započeo domovinski rat. Konačno je u prosincu 2003. godine dovršena gradnja i druge faze škole s tri učionice, kuhinjom i blagovaonicom, uredom ravnatelja i pedagoga, tajništvom, zbornicom, knjižnicom i kotlovnicom. U veljači 2009. godine škola je dobila novu športsku dvoranu.
Na slici: U zgradi stare škole nastava se održavala od 1878., kada je zgrada sagrađena, do 1987., kada je stradala u požaru. Sve u svemu 109 godina.